Odmrznuta hrana ima povećan broj mikroorganizama pa se zato ne smije ponovno zamrznuti jer se može pokvariti ili čak uzrokovati trovanje.
Današnji način života često onemogućava svakodnevnu nabavu svježih namirnica. Stoga ih treba pažljivo izabrati i pravilno uskladištiti. S malo znanja, hladnjak, ledenica i ormar mogu postati sve što želimo u pogledu kvalitetne prehrane.
Hlađenje je najčešći način skladištenja svježe hrane, jer niske temperature usporavaju prirodan proces kvarenja hrane. Zaleđivanjem se vijek hrane još više produžava. Neko smrznuto voće može sadržavati više C-vitamina ako je zamrznuto odmah nakon branja, nego ono svježe koje stoji u trgovini nekoliko dana. Smrznuto povrće i voće dobar su izbor ako nisu dostupni svježi ili im nije sezona. Ako ih sami zamrzavamo, moraju biti potpuno svježi i zdravi, bez imalo oštećenja ili truleži. Ne zamrzavaju se zelena salata, svježa rajčica, jabuke, grožđe, kuhana jaja i stari krumpir. Ledenica mora imati stalnu temperaturu od -180C ili nižu.
Svježe povrće treba blanširati (bolje parom nego kipućom vodom), što deaktivira enzime koji uzrokuju kvarenje, zatim ohladiti i čvrsto pakirati u materijalima pogodnim za zamrzivač. Na svakome paketiću treba označiti datum zamrzavanja i očekivano vrijeme trajanja (bijela riba oko 6 mjeseci, voće 6-12 mjeseci, povrće 8-10 i meso i piletina 9-12 mjeseci).
Meso se polako odmrzava (pogotovo veliki komadi), najbolje u hladnjaku, jer su tako manji gubici vitamina i minerala. Međutim, povrće je bolje odmah staviti u kipuću vodu. Kruh treba odmrznuti u pećnici (ne i ostale namirnice). Odmrznuta hrana ima povećan broj mikroorganizama pa se zato ne smije ponovno zamrznuti jer se može pokvariti ili čak uzrokovati trovanje. Ako ledenica prestane raditi, najbolje je prva 24 sata hranu ostaviti unutra i ledenicu ne otvarati. Nakon toga hranu treba premjestiti.
Kuhana hrana i školjke ne smiju se ponovno zamrznuti ako su bili na temperaturi od 50C više od tri sata. Ostala hrana provjeri se tako da se neotvoreno pakiranje pritisne. Ako još ima kristala, hrana se može koristiti, a ako ih nema, baca se. Svježe meso može biti iznad 50C svega 6 sati i spasiti se može ako se odmah jede. Ako ima kristale, može se ponovno zamrznuti. Kreme, pudinge i sladoled treba baciti. Postupak zamrzavanja sam po sebi ima mali učinak štete na nutritivnu vrijednost namirnica i treba ga pravilno provoditi.
Temperatura u hladnjaku treba biti 0-50C. Meso i riba tu se mogu držati samo jedan dan.
Konzervirana hrana skladišti se na suhom i hladnom mjestu. Ne smijemo koristiti oštećene konzerve i one kojima je istekao rok uporabe.
Suha hrana često je bogata vlaknima i ima malo masti. U procesu sušenja očuvani su mnogi nutrijenti, osim nižeg sadržaja C-vitamina. Treba ju čuvati na tamnom i prozračnome mjestu. Brašno treba biti na hladnom, da se izbjegne napad insekata.
Treba kupovati samo one količine voća i povrća koje se mogu pojesti u nekoliko dana i treba ih držati u hladnjaku. Nepojedenu hranu iz konzervi potrebno je staviti, u dobro zatvorenoj staklenoj ili plastičnoj posudi u hladnjak. Ribu je najbolje jesti odmah nakon kupnje, ali očišćena može preko noći ostati u hladnjaku. Svježe namirnice treba u hladnjaku držati odvojene od kuhane hrane.
Opće je pravilo: ako se sumnja u ispravnost nekog proizvoda ili namirnice, bolje je baciti ih nego riskirati trovanje hranom, objašnjava Suzana Janković, dr. med.
www.fitness.com