Čokolada nije samo omiljena slastica za jelo.
Kozmetički tretmani čokoladom postali su hit u cijelome svijetu, pa i u nas.
Priča o čokoladi počinje još davno prije Europljana i ostatka svijeta, u drevnoj civilizaciji Maja i Asteka, koji su se sladili gustim, pjenastim napitkom dobivenim iz plodova biljke kakaovca, zvane chocolatl. Majama i ostalim stanovnicima sjeverne i južne Amerike čokolada je značila statusni simbol, bila je platežno sredstvo i često se darovala.
Vijest o čokoladi prvi je donio Kolumbo u 16. stoljeću, a don Herman Cortes godine 1528. prvi je donio mahune kakaovca u Španjolsku, zajedno s tehnologijom i aparaturom za njegovu preradu. Dok su Maje zrna kakaa nakon mljevenja i kuhanja miješali s vodom, vanilijom i čilijem, Europljani su umjesto čilija dodavali šećer i cimet. Kako proizvodnja šećera nije bila još jako razvijena, čokoladni napitak bio je skup i dostupan samo višim staležima. Tako je čokolada ubrzo postala zaštitni znak viših staleža i omiljena slastica francuskih i španjolskih dvorova.
Čokolada je odigrala važnu ulogu i u II. svjetskom ratu, jer je bila obvezni dodatak vojničkoj prehrani, a danas ni astronauti bez nje ne idu u svemir.

Stablo kakaovca ili “hrana bogova” raste u prašumama Amazone te tropskim i kišovitim prašumama sjeverne i južne Amerike. Kakao se dobiva iz mahune kakaovca koja može sadržavati i do 3000 sjemenki. Sjemenke se u postupku prerade najprije podvrgavaju fermentaciji i sušenju, a zatim kuhanju, pri čemu se osjeća osebujan miris i aroma. Kuhanjem sjemenki kakaovca nastaju mnogi kemijski spojevi, kao što su teobromin, kofein, feniletilamin i drugi. Mljevena smjesa sadrži i mnogo kakao maslaca koji je temelj čokoladnih i kakao proizvoda.

Izuzetan kemijski sastav

Iako postoje mnogi prigovori zbog njezine velike kaloričnosti (100 g čokolade sagorijeva čak 565 kalorija), čokolada sadrži:

vrijedne nutritivne sastojke:
– teobromin – ima tonizirajuće i diuretsko djelovanje, regulira krvni tlak i širi krvne žile srca (osigurava dobru opskrbu srca krvlju), liječi proljev, djeluje lipolitički (razlaže masnoće)
– kofein – ima stimulirajuće, tonizirajuće i diuretsko djelovanje; čokolada ga sadržava u znatno manjim količinama nego kava (800 g čokolade sadrži količinu kofeina kao jedna šalica kave)
mnoge oligoelemente
– fosfor – hrani živčane stanice mozga i potiče proces sazrijevanja crvenih i bijelih krvnih stanica
– magnezij – regulira gotovo sve metaboličke procese i osigurava normalnu živčanu funkciju
– kalcij – važan građevni element kostiju, zubi i noktiju
– cink i bakar – štite i obnavljaju strukturu kože i jačaju njezinu zaštitnu barijeru.
prirodne antioksidanse fenole i flavonoide – pomažu u proizvodnji dobrog HDL kolesterola koji štiti krvožilni sustav (istraživanja pokazuju da fenoli iz čokolade povećavaju proizvodnju HDL-a čak za 10 posto); jedna kockica čokolade ima istu količinu fenola kao jedna čaša crnog vina
feniletilamin (spoj srodan amfetaminu) – povisuje krvni tlak i razinu glukoze u krvi te pridonosi boljoj koncentraciji i izdržljivosti organizma
znatan udio vitamina B skupine, naročito B1 i B2 – važni koenzimi u metabolizmu ugljikohidrata i masnih kiselina
folnu kiselinu (B11) – ima bitnu ulogu pri sintezi DNK i osobito je važna u prvim mjesecima trudnoće
vitamin E – štiti integrirane stanične membrane, stabilizira epitelne i endotelne stanice i jedan je od najjačih antioksidansa.
Konzumiranje čokolade potiče stvaranje hormona serotonina odgovorna za osjećaj sreće i zadovoljstva, a mozak istodobno oslobađa endorfine koji djeluju umirujuće i smanjuju osjetljivost na bol. Taj učinak posebno je važan kod nervoze i PMS-a (predmenstrualnog sindroma) u žena koje se uzimanjem razumnih količina čokolade u tom razdoblju osjećaju osjetno bolje. Mnogi čokoladu s pravom nazivaju analgetikom za žene i afrodizijakom za muškarce.
Bez obzira na to što je bogata masnoćama, čokolada se vrlo brzo probavlja te potiče transport i pasažu hrane kroz crijeva.
Kakao maslac je glavna lipidna komponenta čokolade koja se u organizmu asimilira čak do 98 posto. Sadrži stearinsku kiselinu koja se u jetri pretvara u oleinsku kiselinu (dobru mast) koju u prirodi nalazimo u maslinovu ulju.

Osim ovih pozitivnih svojstava čokolade, treba napomenuti da ona sadrži i proteinske tvari biljnog podrijetla koje se zbog prisutnosti tanina ne mogu do kraja razgraditi, pa se u krv putem crijeva apsorbira i dio nerazgrađenih proteinskih spojeva. Oni mogu djelovati kao antigeni i izazvati alergijsku reakciju kod osjetljivih osoba sklonih alergijama. Ovim mehanizmom objašnjava se i pojava akni i crvenila te sitnog osipa u osoba koje pretjeruju s konzumiranjem čokolade.